Elektroencefalografija je neinvazivna, bezbolna dijagnostička metoda za ispitivanje aktivnosti mozga.
Metoda se temelji na registraciji električnih potencijala mozga koji se registriraju u formi valova. Analizira se frekvencija valova u jednoj sekundi, njihov oblik i amplituda.
Svako odstupanje od normale ima svoje određeno dijagnostičko značenje.

Elektroencefalografsko ispitivanje možemo podijeliti na dva dijela: na neurološki i neuropsihološki dio.

Neurološki dio
U neurološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Na neurološki dio EEG ispitivanja šalju se pacijenti kod kojih je na temelju anamneze i kliničke slike postavljena sumnja na epilepsiju i druge poremećaje svijesti, glavobolju, tumore mozga, ozljedu glave sa mogućom ozljedom mozga, krvarenja u mozgu, krvarenja ispod i iznad moždanih ovojnica, poremećeno održavanje ravnoteže, upale mozga i moždanih ovojnica, poremećaj spavanja, praćenje primijenjene terapije i neki metabolički poremećaji.

Neuropsihološki dio
U neuropsihološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Analizira se promjena frekvencije i amplituda EEG valova tijekom snimanja.
Neuropsihološki dio EEG-a temelji se na saznanju da svaki psihički podražaj koji može biti vanjskog ili unutarnjeg uzroka (u čovjeku) ima svoj korelat u mozgu, koji se manifestira u elektroencefalogramu tijekom snimanja.
Na ovaj dio EEG-a šalju se pacijenti s psihičkim poremećajima: poremećaj pažnje, poremećaj koncentracije, ADHD, neurotski poremećaji i poremećaj motorike kod onih ispitanika kod kojih je objektivni neurološki nalaz u granicama normale.
Nalaz neuropsihološkog dijela EEG-a omogućava nalaženje uzroka psihičkih poremećaja i u korelaciji sa psihološkim nalazom omogućava sigurnije postavljanje dijagnoze, a time i poduzimanje adekvatne terapije.
Za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike potrebno je uz neuropsihološki dio obavezno učiniti neurološki dio EEG ispitivanja zbog mogućih postojanja organskih promjena u mozgu koje mogu izazvati psihičke poremećaje.

Kada je korisno raditi EEG:

• kod sumnje na epilepsiju te kod praćenja terapije epilepsije
• kod upala mozga (meningitisa i encefalitisa)
• kod tumora mozga, povrede mozga
• demencije
• praćenja komatoznih stanja te potvrde moždane smrti
• poremećaja spavanja, npr. narkolepsije

U dijagnostičke svrhe može se višekratno ponavljati i na taj način pratiti promjene funkcionalnog stanja živčanog sustava mozga.
Pretraga je bezbolna i neinvazivna.

Poliklinika Kocijan-Hercigonja za neurologiju, psihijatriju, medicinu rada i športa i internu medicinu osnovana je 2003. godine. Osnivačica i direktorica prof.dr.sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja renomirani je i svjetski priznati stručnjak s područja neuropsihijatrije, posebice dječje psihijatrije.

“Od dijagnostičke vrijednosti kod glavobolja a osobito dijagnostičko značenje, EEG pretraga ima kod epilepsije, encefalopatija različitog uzroka, demencije kao i drugih neuroloških poremećaja.”
prim.dr.sc. Božidar Faber, neuropsihijatar