Wellness odmor kraj prekrasnih brežuljaka i dolina Prigorja od 349kn!

Opis ponude 10. ožujka 2015. godine u KD Vatroslav Lisinski s početkom u 20 h, Trg Stjepana Radića 4 Stilske vježbe su fenomen svjetskih razmjera One su najdulje izvođena predstava na svijetu s istom glumačkom postavom Pero Kvrgić i Lela Margitić su ovu predstavu svojom virtuoznošću poveli i u svjetsku kazališnu povijest Jeste li gledali komediju Stilske vježbe? Ako niste sada je pravo vrijeme za to, a ako jeste znate da biste ih mogli pogledati ponovno zar ne? Ova predstava, koja je najsjajniji predstavnik cijele jedne iznimne kazališne ere, po kazališnoj i glumačkoj kvaliteti već 47 godina spada u sam vrh svjetske kazališne produkcije. Radi se o jednoj običnoj zgodi iz svakodnevnog života koja u tumačenju izvrsnih Pere Kvrgića i Lele Margitić na dvadesetak različitih načina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami salve i salve smijeha te oduševljava glumačkom virtuoznošću. Mogli bismo reći da su Stilske vježbe upravo ono što se naziva – magijom kazališta! Stilske vježbe jednako će oduševiti pasioniranu kazališnu publiku, kao i učenike srednjih škola koji se prvi put susreću s kazalištem. Predstava je to za sve generacije, koja stvara kazališnu publiku. Zahvaljujući majstorskim glumačkim kreacijama Lele Margitić i Pere Kvrgića, interes publike za ovom predstavom ne jenjava, te ona dugi niz godina s lakoćom puni dvorane. U Stilskim vježbama uživa publika svih generacija, a oni koji je još uvijek nisu vidjeli, moći će se uvjeriti u kvalitetu ovog sjajnog djela i otkriti zbog čega je ova predstava stekla kultni status, te se za nju uvijek traži karta više. Lisinski i Stilske vježbe vas očekuju!

Opis ponude 5. ožujka 2015. godine u kazalištu Vidra s početkom u 20 h, Draškovićeva 80 Tekst i režija: Petra Radin Scenograf: Mario Mišković Izvode: Dajana Biondić (sa psom Zdenkom), Suzana Bliznac, Milenko Zeko, Vojin Perić, Loris Pilav “Ova predstava je mala, ljupka prolaznica kroz vaše živote, izazovno odjevena da se okrenete za njom, ljubopitljiva i šarena pogleda, kako bi ste sat i nešto očijukali sa općom dušom. Ona nema potrebe za ljubakanjem, sa jeftinim i jednotrenutnim ispreplitanjem prstiju, nema poriva da vas “uštine za obraščić” i probudi vam lažnu nadu u ljubav na prvi dodir, ona je kompozicija svih nas skupa, zagrljenih u Kazalište slijepih i slabovidnih “Novi život”, nas kojima je žao svih koji nas sažaljevaju, nas koji dobro vidimo kako nas ne-gledaju i prave od nas kasicu za milodare, a mjesta u dvorani ostavljaju praznima, jer nismo dostojni biti kazalištem. “Bezobrazna je ta mala prolaznica” – mislite vi – ” kako se usuđuje tako besramno razbijati predrasude i istiniti nam se u lice??? ” Ali vjerujte nam, nije, ona je iskreni mi, koji vas sve volimo i trebamo, koji vas sve pozivamo u uzajamnost, u igru i da smo jednaki! Jedan po jedan, kupujete kartu i dolazite k nama sa različitim očekivanjima, grupica po grupica zalijeva nas smijehom, zviždukom i pljeskom, a mi! Čekamo vodopad, priželjkujemo spontani razgovor, negdje u tramvaju ili u čekaonici… “Jučer sam gledala kazalište”… “Glumci su bili doista uigrani”!!! “Ljubavi, idemo proslaviti Valentinovo, Kazalište slijepih daje nešto ljubavno!” Eto, to bi mi… da smo vi! Da smo svi! Da nam zvuci i boje, da nam dodiri i mirisi zapletu slučajnosti u život i da smo zajedno kao plavo u nebu i moru, kao ružičasto u djetinjstvu i proljeću, kao romantični jastuk za svesan u d-molu.” – Vojin Perić

Opis ponude 7. ožujka 2015. godine u kazalištu Komedija s početkom u 19.30 h, Kaptol 9 Redateljica: Nina Kleflin Scenograf: Osman Arslanagić Kostimografkinja: Marija Šarić Ban U glavnim ulogama: Zdenka Kovačiček i Vanda Winter Kazalište Komedija ponovno na svom repertoaru ima glazbeno scensku duodramu Ella i Marilyn britanske autorice Bonnie Greer! Ova zanimljiva priča portretira dvije velike umjetnice – Ellu Fitzgerald i Marilyn Monroe u doba njihovog poznanstva tijekom jednog posebnog tjedna 1955. godine u Americi. Tada već vrlo popularna i svjetski poznata zvijezda Marilyn Monroe saznaje da njena omiljena crna pjevačica Ella Fitzgerald ne smije nastupati u elitnom jazz klubu Mocambo u Los Anglelesu. U doba rasne segregacije u Americi takve su zabrane vrlo jake i Marilyn se odlučuje na hrabar i riskantan potez. Naziva vlasnika kluba Mocambo i obećaje mu da će sjediti u publici, u prvom redu njegovog kluba, ukoliko pozove Ellu za nastup. Prelijepa glumica uspije u svom naumu, održi obećanje i zaista iz prvog reda prati nastup svoje omiljene pjevačice čitav tjedan njenih nastupa. Tamo, u garderobi iza scene zadimljenog jazz kluba dvije velike zvijezde postaju prijateljice i zauvijek promijene život jedna drugoj. U ovoj dirljivoj priči o prijateljstvu, hrabrosti, strahovima i nadama koji postoje i kod najvećih i najvoljenijih umjetnika imat ćete priliku zaviriti u dušu dviju posebnih žena i uživati u njihovoj prekrasnoj glazbi, pa ćete tako čuti najveće Elline hitove poput “Lady Be Good” ili “Blue Moon” a Marilynka će vam, naravno, (među ostalim) otpjevati i čuvene “Dijamante”. U interpretaciji Zdenke Kovačićek kao Elle i Vande Winter kao Marilyn, uz svirku uživo vrhunskog jazz banda, te uz Komedijin baletni ansambl činit će vam se da ste i sami u gledalištu čuvenog Mocambo kluba, da ste u nekom dalekom i poetičnom vremenu kada su velike zvijezde bile samo ljudi. Ne propustite upoznati Ellu Fitzgerald i Marilyn Monroe! Dođite u Komediju!

Opis ponude 2. ožujka 2015. godine u kazalištu Komedija s početkom u 19.30 h, Kaptol 9 Redateljica: Nina Kleflin Scenograf: Osman Arslanagić Komedija koja nikad nema isti kraj Gledatelji odlučuju glasovanjem tko je krivac Glumci zrače zadovoljstvom dok se poigravaju prividom i istinom Ove večeri vi možete pogađati tko je ubojica! Dođite u kazalište Komedija! Ova unikatna komedija događa se u frizerskom salonu “Čisto ludilo” i ispunjena je spontanim, iskričavim humorom . Uvijek je tijesno vezana za grad u kojem se događa, lokalne prilike i ljude, a sve što se u njoj upotrebljava stvarno je i autentično. Originalna američka predstava proglašena je više puta najboljom predstavom godine, ušla je u anale svjetskoga humora, a svojevremeno je uvrštena i u Guinessovu knjigu rekorda kao predstava s najdužim neprekinutim igranjem na svijetu . Tekst je preveden na deset jezika, doživio je 42 različite postave u Sjedinjenim Američkim državama, a igrao se, među ostalim i u Barceloni, Rimu, Parizu, Madridu, Budimpešti, Buenos Airesu, Rejkjaviku, Tel Avivu, Melbourneu, Johanesburgu i Seulu. U svijetu postoji i fun club obožavatelja ove predstave, koji putuju po cijelom svijetu kako bi pogledali svaku novu produkciju. Jasna Palić Picukarić poigrava se teatralnošću koja naglašava lažnost slike koju stalna mušterija gospođa Shubert nastoji stvoriti o sebi kao pravoj dami dok se očito radi o ženi iz kruga novih profitera. Njeno pretvaranje moglo bi biti i najsumnjivije, ali ona jedina ima neoboriv alibi , pa se tako otkriva da laži trebaju tek prikriti njezin pravi društveni status i seksualne avanture. Komedija i “Čisto ludilo” vam jamče puno smijeha i večer prepunu iznenađenja!

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u Teatru EXIT s početkom u 20 h, Ilica 208 Drama engleske spisateljice Nine Raine Brojne nagrade za najbolji dramski tekst Glume: Marko Torjanac, Slavica Knežević, Jasna Palić, Lana Gojak, Vanda Winter, Matija Kačan, Janko Popović Volarić, Slaven Španović i Petra Kurtela Plemena Planet Arta i Teatra EXIT, poput ranije Kauboja, spadaju u vrh vrhova hrvatskog teatra Jeste li gledali Plemena? Sada imate savršenu priliku za to! Drama Plemena engleske spisateljice Nine Raine u 2012. osvojila je nekoliko najvažnijih nagrada za najbolji dramski tekst uključujući Drama League Award for Outstanding Play, New York Theatre Outer Critic Circlea i Off-Broadway Alliance Award – Best Play te nezapamćen broj od šest Lucille Lortel Award nominacija, četiri nominacije Outer Critic Circlea te dvije Drama League Award nominacije. Plemena nam pružaju sliku današnjeg svijeta govoreći o potrebi za pripadnosti i o svemu što ona nosi :od pojedinačnih hijerarhija, interesa i pravila počevši od same obitelji nadalje. Kroz intrigantnu i katarzičnu priču o ljubavi i izdaji ova višestruko nagrađivana drama nam pokazuje da o toj (ne)pripadnosti i dalje ovisi sreća pojedinca. Štoviše, umjesto da nam ponavlja kako smo svi jednaki, Plemena nam nude spoznaju i ukazuju na činjenicu koliko smo različiti. Gdje se ipak nalazi taj prostor u kojem plemena mogu naći suživot – o tome govori ova predstava. Vrhunska glumačka postava vam jamči dobru zabavu! Teatar EXIT vas očekuje!

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u kazalištu Mala scena s početkom u 17 h, Medveščak ulica 2 Redatelj: Ivica Šimić Scenografija: Mala scena i Triko Cirkus Teatar Kostimografkinja: Tea Bašić Igraju: Iva Peter Dragan, Nikolina Majdak, Anja Matković Mala vještica imala je samo sto dvadeset sedam godina i živjela je u dubokoj šumi s gavranom Abrakasom, prijateljem i savjetnikom. Svake godine u Valpurginoj noći velike vještice plešu svoj ples na koji malene vještice ne smiju dolaziti. Potaknuta znatiželjom, mala je vještica ipak otišla i – bila je kažnjena. Da bi mogla sudjelovati na plesu sljedeće godine, morala je činiti dobra djela te naučiti mnoge čarolije. I tako je započeo uzbudljiv kovitlac događaja: pomagala je dobrima, kažnjavala zločeste, napravila mnoga dobra djela, ali to se i nije baš sviđalo Vijeću vještica… Ova maštovita i vesela priča namijenjena je mladim gledateljima od 4 godine naviše, a govori o odrastanju, učenju, odgoju, obrazovanju, ali i o opredjeljenju za dobro. U svijetu odraslih, u koji Mala vještica tako silno želi što prije ući, vrijede neka druga pravila od onih koja vrijede u svijetu “malenih”. Mala će vještica našom predstavom poručiti mladoj publici da ne smije izgubiti ideale i svoje snove, da se treba zalagati za dobro, protiviti se zlu i da se jedino činjenjem dobra može odrasti u vrijednu i dostojanstvenu osobu!

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u kazalištu Mala scena s početkom u 19 h, Medveščak ulica 2 Tekst: Kristina Gavran Redateljica: Nora Krstulović Dramaturginja: Maja Sviben Igraju glumci odabrani na audiciji: Mateja Majerle, Marko Hergešić i Petar Atanasoski Sva se djeca vole igrati. Postoje brojna mjesta za igru, različite vrste igara, i svatko ima svoju najdražu. Gumi-gumi, školice, Crne kraljice, graničara, nogometa, tapkanja… Igrati se možemo na igralištu, ali i u autu, šatoru, u tatinom uredu ili krevetu na kat. No, što kad se neka djeca ne mogu ili ne smiju igrati? Je li pravo na igru pravo svakog djeteta? Što kad je netko isključen samo zato što je malo drugačiji? Kad mu kažu: “Ne, ti ne!” Niko, Tea i Ruben se dosađuju, a to ni jedno dijete ne voli. Suprotno od dosade je igranje. Zato kreću smišljati igre, no kako naći igru u koju će svi biti uključeni? Neka neobična pravila, za koje nitko ne zna tko ih je pisao, kažu da se cure ne mogu igrati gusara, stranci ne smiju na naše igralište, a oni bolesni moraju ostati doma. Je li to doista tako, i kako će Niko, Tea i Ruben naći rješenje? Trebaju li igre imati pravila i smiju li se ona nerazumljiva pravila koja se nikome ne sviđaju mijenjati? “NE, TI NE ili o drukčijatosti” je priča o Rubenu, koji nije odavde, jede čudnu hranu, a njegovi roditelji govore nepoznatim jezikom, to je i priča o djevojčici Tei koja ne voli rozu boju i super igra graničara, i naposljetku, ovo je priča o Teinom starijem bratu Niki, koji ima neobičnu nevidljivu bolest. Uz to, ovo je priča o doktoru Brki koji ima odgovore na sva pitanja i frče svoje brčiće, o mami koja ne nosi cipele na visoku petu i tati koji glanca cipele svako jutro, o Vinku čiji je tata otišao, ali zato ima novi mobitel, o Marku koji hoda na rukama i Lani koja može letjeti ušima. Kad se sve skupa zbroji i oduzme, ovo i nije neka priča jer nema početak i kraj, a vrhunac priče je najviša osoba u razredu. Ovo je zapravo jedna ne-priča, ovo je igra, kazalište. Pogledajte i sjajnu kritiku s Klinfo.hr -a! Postoji jedna stara pjesmica Kvarteta 4M čiji refren glasi ovako: Idem i ja. Ne, ti ne. A zašto ne? Zato jer ne. Ne znam za vas, ali mi ne prihvaćamo odgovor “Zato jer ne.”, nego ga želimo dobro ispitati.

Opis ponude 19. ožujka 2015. godine u Sceni Vidra s početkom u 20 h, Draškovićeva 80 Režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica Gola u kavezu i Heidi “Bobočka” fatalna Krležina literarna persona U predstavi sudjeluje konceptualni video umjetnik i skladatelj Willem Miličević Ksenija Radajeva Bobočka jedan je od najupečatljivijih ženskih likova čitave hrvatske književnosti! Ulogu Bobočke, te fatalne krležine literarne persone utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica kazališta Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica. Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih lica, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca, Krleža opisuje advokate kockare, ministre u ostavci, banke u propasti, ekscentrične znanstvenike i neurotične slikare. Mračni akordi kapitalizma u kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i laže, ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije. U tim se intimnim prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine duše zarobljene u lijepom ženskom tijelu. Neke od tih nota koje sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu simfoniju zvuče komično, neke tragično, neke melodramatično, neke mitski, neke povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi mislili, ali nikad ih ne bismo uspjeli tako vješto reći i osjetiti kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju svi govore da je nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu malograđanskom, licemjernom i sputavajućem. Osim Ecije Ojdanić, u predstavi sudjeluje i konceptualni video umjetnik i skladatelj Willem Miličević, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica “Gola u kavezu” i “Heidi” koje već nekoliko sezona pune kazališta u zemlji, ali i u inozemstvu. Kroz 60 izvedbi “Bobočka” je postigla veliki uspjeh te smo ponosni na brojne pozive na festivale i nagrade, pa izdvajamo nekoliko: Grand prix na Festivalu monodrama u Bitoli, za predstavu „ Bobočka”, Festival Miroslav Krleža u Zagrebu, Krležini dani u Osijeku, TKT fes Tuzla, Festival Grad teatar Budva, Festival malih scena Bihać te Međunarodni festival monodrame u Moldaviji gdje su kritičari bili oduševljeni izvedbom. Pogledajte Krležinu heroinu ispričanu i pokazanu kroz tijelo i pokret današnje mlade žene, uloge odigrane tijelom i dahom Ecije Ojdanić!

Opis ponude 20. veljače 2015. godine u KD Vatroslav Lisinski s početkom u 20 h, Trg Stjepana Radića 4 Stilske vježbe su fenomen svjetskih razmjera One su najdulje izvođena predstava na svijetu s istom glumačkom postavom Pero Kvrgić i Lela Margitić su ovu predstavu svojom virtuoznošću poveli i u svjetsku kazališnu povijest Jeste li gledali komediju Stilske vježbe? Ako niste sada je pravo vrijeme za to, a ako jeste znate da biste ih mogli pogledati ponovno zar ne? Ova predstava, koja je najsjajniji predstavnik cijele jedne iznimne kazališne ere, po kazališnoj i glumačkoj kvaliteti već 47 godina spada u sam vrh svjetske kazališne produkcije. Radi se o jednoj običnoj zgodi iz svakodnevnog života koja u tumačenju izvrsnih Pere Kvrgića i Lele Margitić na dvadesetak različitih načina postaje vrhunska komedija, burleska koja oduševljava, mami salve i salve smijeha te oduševljava glumačkom virtuoznošću. Mogli bismo reći da su Stilske vježbe upravo ono što se naziva – magijom kazališta! Stilske vježbe jednako će oduševiti pasioniranu kazališnu publiku, kao i učenike srednjih škola koji se prvi put susreću s kazalištem. Predstava je to za sve generacije, koja stvara kazališnu publiku. Zahvaljujući majstorskim glumačkim kreacijama Lele Margitić i Pere Kvrgića, interes publike za ovom predstavom ne jenjava, te ona dugi niz godina s lakoćom puni dvorane. U Stilskim vježbama uživa publika svih generacija, a oni koji je još uvijek nisu vidjeli, moći će se uvjeriti u kvalitetu ovog sjajnog djela i otkriti zbog čega je ova predstava stekla kultni status, te se za nju uvijek traži karta više. Lisinski i Stilske vježbe vas očekuju!

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u kazalištu Vidra s početkom u 17 h, Draškovićeva 80 Tekst i režija: Petra Radin Asistentica režije: Iva Lipovac Glazba – Matej Meštrović Izrada kostima – Tamara Šantek-Zlatar – obrt za dizajn i proizvodnju “Zlatna nit” Igraju: Suzana Bliznac, Dajana Biondić, Anita Matković, Vojin Perić, Milenko Zeko, Dražen Šivak Put u snovosaur! Danas, između mogućeg sna i ne-vjerojatne stvarnosti, ukradena je mala dječja pažnja i ispričana još ne-ispričana priča, odigrano, još ne doživljeno kazališno uprizorenje, čiji će „prastari“ likovi još dugo ostavljati tragove po sjećanjima svih klinaca i klinceza, koji su dobili ulaznicu u bajku. Nakon ručka, u svakom vrtiću, djeca idu spavati. Da bi lakše i bezbrižnije ušla u san, teta ili striček će im ispričati priču. Ako je priča prava, ako je puna dragih, ogromnih, prastarih, a ipak dobrih likova, onda će djeca u snu postati ti dobri likovi, a priča će se zvati Dinosauri. I! Odjednom ćemo se naći u nekom mračnom svijetu, prije tisućumilijunasedamnaestmilijardiosam godina, bez sunca, bez neba, bez trave – samo mrak, dim i prašina. Velike stope u kamenu, gola stabla, sjenke koje vrebaju, jedan lopov koji krade drevni kamen, jedan detektiv koji ga traži, mesojedi i biljojedi koji tragaju za hranom, denonikusi, tricerotopsi, stegosauri, tiranosauri, riječi koje odrasli jedva izgovaraju, a dječica o njima znaju sve. E! Sad je dosta! Tko želi čuti i vidjeti kako je to bilo u neko davno vrijeme, kada se odigrala jedna od teorija kraja svijeta, neka nagovori tetu, mamu, tatu, baku, dedu, ili nekog starijeg tko je dovoljno dobar, da ga odvede u kazalište, ili da ove naše dinosaure pozove k sebi…

Opis ponude 21. veljače 2015. godine u kazalištu Mala scena s početkom u 19 h, Medveščak ulica 2 Tekst: Kristina Gavran Redateljica: Nora Krstulović Dramaturginja: Maja Sviben Igraju glumci odabrani na audiciji: Mateja Majerle, Marko Hergešić i Petar Atanasoski Sva se djeca vole igrati. Postoje brojna mjesta za igru, različite vrste igara, i svatko ima svoju najdražu. Gumi-gumi, školice, Crne kraljice, graničara, nogometa, tapkanja… Igrati se možemo na igralištu, ali i u autu, šatoru, u tatinom uredu ili krevetu na kat. No, što kad se neka djeca ne mogu ili ne smiju igrati? Je li pravo na igru pravo svakog djeteta? Što kad je netko isključen samo zato što je malo drugačiji? Kad mu kažu: “Ne, ti ne!” Niko, Tea i Ruben se dosađuju, a to ni jedno dijete ne voli. Suprotno od dosade je igranje. Zato kreću smišljati igre, no kako naći igru u koju će svi biti uključeni? Neka neobična pravila, za koje nitko ne zna tko ih je pisao, kažu da se cure ne mogu igrati gusara, stranci ne smiju na naše igralište, a oni bolesni moraju ostati doma. Je li to doista tako, i kako će Niko, Tea i Ruben naći rješenje? Trebaju li igre imati pravila i smiju li se ona nerazumljiva pravila koja se nikome ne sviđaju mijenjati? “NE, TI NE ili o drukčijatosti” je priča o Rubenu, koji nije odavde, jede čudnu hranu, a njegovi roditelji govore nepoznatim jezikom, to je i priča o djevojčici Tei koja ne voli rozu boju i super igra graničara, i naposljetku, ovo je priča o Teinom starijem bratu Niki, koji ima neobičnu nevidljivu bolest. Uz to, ovo je priča o doktoru Brki koji ima odgovore na sva pitanja i frče svoje brčiće, o mami koja ne nosi cipele na visoku petu i tati koji glanca cipele svako jutro, o Vinku čiji je tata otišao, ali zato ima novi mobitel, o Marku koji hoda na rukama i Lani koja može letjeti ušima. Kad se sve skupa zbroji i oduzme, ovo i nije neka priča jer nema početak i kraj, a vrhunac priče je najviša osoba u razredu. Ovo je zapravo jedna ne-priča, ovo je igra, kazalište. Postoji jedna stara pjesmica Kvarteta 4M čiji refren glasi ovako: Idem i ja. Ne, ti ne. A zašto ne? Zato jer ne. Ne znam za vas, ali mi ne prihvaćamo odgovor “Zato jer ne.”, nego ga želimo dobro ispitati.

Opis ponude 20. veljače 2015. godine u kazalištu Mala scena s početkom u 17 h i 18.30 h, Medveščak ulica 2 Redatelji: Ivica Šimić i Ivana Peroš Dramaturginja: Marijana Nola Figure izradila Dunja Niemčić Priču priča Vitomira Lončar Odveli biste dijete na predstavu, ali pola sata mirnog sjedenja za njega je nemoguća misija, a i pažnja mu je još uvijek prilično nestabilna? Prilika za rano otkrivanje kazališta ipak postoji, jer kazalište Mala scena na repertoaru ima predstave za bebe od godinu i pol dana naviše! Priča o kotaču, Priča o oblaku, Priča o svjetlu, Priča o vodi, Priča o zvuku i Boje duge – Priča o bojama jedine su predstave u Hrvatskoj namijenjene djeci mlađoj od 2 godine. Ovim predstavama kazalište Mala scena dokazuje da je kazalište za najmanju publiku ne samo moguće, nego i potrebno. Mala djeca još u potpunosti ne razumiju, ali itekako osjećaju ljepotu slika i riječi kojima im pripovijedamo o svijetu oko njih. Na taj način usađujemo u njih estetske vrijednosti za cijeli život, a posredno i podsvjesno pomažemo im razumjeti svijet koji ih okružuje. Kotač je prevladavajući oblik u svijetu koji nas okružuje: on je svagdje i u svemu. On sve pokreće i o njemu sve ovisi. To što je izum kotača pokrenuo čovječanstvo nama je starijima notorna činjenica na koju se ne obaziremo. A djeci? U predstavi Priča o kotaču Vitomira Lončar kroz igru ukazuje djeci što nam sve kotač olakšava u životu: prevozi nas, radi struju, odnosno svjetlo preko vjetrenjače, melje žito u mlinu pa nas hrani jer od brašna dobivamo kruh, a pomoću dizalice gradimo kuće u kojima živimo… Povedite svoje najmlađe u kazalište!

Opis ponude 8. ožujka 2015. godine u KD Vatroslav Lisinski s početkom u 20 h, Trg Stjepana Radića 4 Režija: Maja Šimić Izvrsna glumačka ekipa Glume: Luka Dragić, Gordana Gadžić i Siniša Popović Dođite na Terapiju i vidjet ćete pravi glumački rudnik zlata! Redaju se laka i teška sredstva izraza. A smiješno-tužne priče se smjenjuju s komičnim doskočicama veselih i otkačenih lica koja razgaljuju svojim sitnim izvitoperenjima. Predstava Terapija na neuobičajen crnohumoran način razotkriva čitav jedan svijet ljudi pored kojih prolazite svakog dana, a i ne znate što se krije iza njihovih lica, pogleda, odjeće. Terapija je na međunarodnom festivalu komedije Mostarska liska 2012. dobila dvije nagrade : Velika liska za najbolju glumicu Gordani Gadžić i Velika liska za najbolji dramski tekst Jordanu Cvetanoviću. U Terapiji ćete čuti sve ono što ste nekada pomislili o ljudima, a niste se usudili ni sa kim podijeliti. Čut ćete možda i ono što nikada niste ni mogli pomisliti o ljudima. Ono što upijaju zidovi u tarapeutskim ordinacijama, nudit će vam se kao na pladnju. Svako se od nas želi predstaviti jačim nego što zaista jest, pokazati ovom surovom svijetu da se može preživjeti bez ijedne suze. A svima je jasno da ne može. Zato dođite na Terapiju! Sve čovjek govori danas ću, sutra ću, misli ima vremena, i život prođe. A kad prođe, nema terapije… (Jordan Cvetanović)