Predstava plesnog ansambla o nemoći i odlascima 27. ili 28.2

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u Teatru EXIT s početkom u 20 h, Ilica 208 Drama engleske spisateljice Nine Raine Brojne nagrade za najbolji dramski tekst Glume: Marko Torjanac, Slavica Knežević, Jasna Palić, Lana Gojak, Vanda Winter, Matija Kačan, Janko Popović Volarić, Slaven Španović i Petra Kurtela Plemena Planet Arta i Teatra EXIT, poput ranije Kauboja, spadaju u vrh vrhova hrvatskog teatra Jeste li gledali Plemena? Sada imate savršenu priliku za to! Drama Plemena engleske spisateljice Nine Raine u 2012. osvojila je nekoliko najvažnijih nagrada za najbolji dramski tekst uključujući Drama League Award for Outstanding Play, New York Theatre Outer Critic Circlea i Off-Broadway Alliance Award – Best Play te nezapamćen broj od šest Lucille Lortel Award nominacija, četiri nominacije Outer Critic Circlea te dvije Drama League Award nominacije. Plemena nam pružaju sliku današnjeg svijeta govoreći o potrebi za pripadnosti i o svemu što ona nosi :od pojedinačnih hijerarhija, interesa i pravila počevši od same obitelji nadalje. Kroz intrigantnu i katarzičnu priču o ljubavi i izdaji ova višestruko nagrađivana drama nam pokazuje da o toj (ne)pripadnosti i dalje ovisi sreća pojedinca. Štoviše, umjesto da nam ponavlja kako smo svi jednaki, Plemena nam nude spoznaju i ukazuju na činjenicu koliko smo različiti. Gdje se ipak nalazi taj prostor u kojem plemena mogu naći suživot – o tome govori ova predstava. Vrhunska glumačka postava vam jamči dobru zabavu! Teatar EXIT vas očekuje!

Predstava nastala intenzivnim radom autora i izvođača u samo 6 dana, prvi je premijerni naslov Tvornice lutaka i Scene Gorica u sezoni 2013/2014. Priča je to o trojici mladih muškarca, koji se prisjećaju djetinjstva i iskustva gledanja svojevremeno izuzetno popularnog crtanog filma „Čudesna šuma“. Dnevni boravak u kojem se nalaze, postupno pretvaraju u bajkovito ozračje iz crtića koristeći se namještajem i svakodnevnim predmetima. U toj igri ruše sve granice nastale tijekom odrastanja pretvarajući se u zaigrane dječake koji shvaćaju da djetinjstvo nikada ne smije proći te da nijedna odrasla osoba ne bi trebala zanemariti dijete u sebi. Kao logičan slijed nakon uspjeha hit predstave „Profesor Baltazar – put oko svijeta“, Scena Gorica i Kazalište Tvornica lutaka nastavljaju suradnju na temu poznatih hrvatskih kulturnih proizvoda iz animiranog filma, prilagođavajući ih za kazališne daske. Prema autorskom konceptu Petre Radin i Leona Lučeva te pod redateljskom palicom najproduktivnijeg hrvatskog redatelja Krešimira Dolenčića , razvija se dječja predstava a njezin nastanak prati dokumentarni film u kojem će, kamerama producentske kuće „Živa“, biti zabilježen svaki korak tijekom kreativnog procesa. Čudesna šuma i njene zgode vas čekaju!!!!

Drama Plemena engleske spisateljice Nine Raine najveći je svjetski kazališni hit u protekloj godini. Osvojila      je nekoliko najvažnijih nagrada za najbolji dramski tekst    uključujući :   Drama Desk Award for Outstanding Play, New York Theatre   Critics Circle   Award i Off-Broadway Alliance Award – Best Play te    nezapamćen broj od   šest Lucille Lortel Award nominacija, četiri    nominacije Outer Critic   Circle-a i dvije nominacije Drama league    Award-a. Zagrebačku predstavu, nastalu u koprodukciji kazališta Planet Art i Teatra Exit , režirala je Slavica Knežević, a u predstavi glume Marko   Torjanac,    Slavica Knežević/Jasna Palić Picukarić, Lana Gojak/Vanda   Winter,    Matija Kačan/Janko Popović Volarić, Slaven Španović i Petra   Kurtela. Priča je   to o obitelji koja se   pretjerano ili možda samo   na pogrešan način brine za gluhog sina,   koji unatoč hendikepu postaje   uspješni član,  ne samo obitelji, već i   društva. Plemena   nam   pružaju sliku današnjeg svijeta, govore o potrebi za pripadnosti i o    svemu što ona nosi: od pojedinačnih hijerarhija, interesa i pravila     počevši od same obitelji nadalje. Kroz     intrigantnu i katarzičnu priču o ljubavi i izdaji ova višestruko      nagrađivana drama nam pokazuje da o toj (ne)pripadnosti i dalje ovisi     sreća pojedinca. K tome, umjesto da nam ponavlja kako smo svi   jednaki    Plemena nam ukazuju na činjenicu koliko smo različiti. Gdje se ipak nalazi taj prostor u kojem plemena mogu naći suživot i kako – dođite i saznajte u 10. listopada u Teatru Exit!

Predstava plesnog ansambla o prolaznosti i pitanjima o nemoći

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u kazalištu Mala scena s početkom u 17 h, Medveščak ulica 2 Redatelj: Ivica Šimić Scenografija: Mala scena i Triko Cirkus Teatar Kostimografkinja: Tea Bašić Igraju: Iva Peter Dragan, Nikolina Majdak, Anja Matković Mala vještica imala je samo sto dvadeset sedam godina i živjela je u dubokoj šumi s gavranom Abrakasom, prijateljem i savjetnikom. Svake godine u Valpurginoj noći velike vještice plešu svoj ples na koji malene vještice ne smiju dolaziti. Potaknuta znatiželjom, mala je vještica ipak otišla i – bila je kažnjena. Da bi mogla sudjelovati na plesu sljedeće godine, morala je činiti dobra djela te naučiti mnoge čarolije. I tako je započeo uzbudljiv kovitlac događaja: pomagala je dobrima, kažnjavala zločeste, napravila mnoga dobra djela, ali to se i nije baš sviđalo Vijeću vještica… Ova maštovita i vesela priča namijenjena je mladim gledateljima od 4 godine naviše, a govori o odrastanju, učenju, odgoju, obrazovanju, ali i o opredjeljenju za dobro. U svijetu odraslih, u koji Mala vještica tako silno želi što prije ući, vrijede neka druga pravila od onih koja vrijede u svijetu “malenih”. Mala će vještica našom predstavom poručiti mladoj publici da ne smije izgubiti ideale i svoje snove, da se treba zalagati za dobro, protiviti se zlu i da se jedino činjenjem dobra može odrasti u vrijednu i dostojanstvenu osobu!

Opis ponude 28. veljače 2015. godine u kazalištu Mala scena s početkom u 19 h, Medveščak ulica 2 Tekst: Kristina Gavran Redateljica: Nora Krstulović Dramaturginja: Maja Sviben Igraju glumci odabrani na audiciji: Mateja Majerle, Marko Hergešić i Petar Atanasoski Sva se djeca vole igrati. Postoje brojna mjesta za igru, različite vrste igara, i svatko ima svoju najdražu. Gumi-gumi, školice, Crne kraljice, graničara, nogometa, tapkanja… Igrati se možemo na igralištu, ali i u autu, šatoru, u tatinom uredu ili krevetu na kat. No, što kad se neka djeca ne mogu ili ne smiju igrati? Je li pravo na igru pravo svakog djeteta? Što kad je netko isključen samo zato što je malo drugačiji? Kad mu kažu: “Ne, ti ne!” Niko, Tea i Ruben se dosađuju, a to ni jedno dijete ne voli. Suprotno od dosade je igranje. Zato kreću smišljati igre, no kako naći igru u koju će svi biti uključeni? Neka neobična pravila, za koje nitko ne zna tko ih je pisao, kažu da se cure ne mogu igrati gusara, stranci ne smiju na naše igralište, a oni bolesni moraju ostati doma. Je li to doista tako, i kako će Niko, Tea i Ruben naći rješenje? Trebaju li igre imati pravila i smiju li se ona nerazumljiva pravila koja se nikome ne sviđaju mijenjati? “NE, TI NE ili o drukčijatosti” je priča o Rubenu, koji nije odavde, jede čudnu hranu, a njegovi roditelji govore nepoznatim jezikom, to je i priča o djevojčici Tei koja ne voli rozu boju i super igra graničara, i naposljetku, ovo je priča o Teinom starijem bratu Niki, koji ima neobičnu nevidljivu bolest. Uz to, ovo je priča o doktoru Brki koji ima odgovore na sva pitanja i frče svoje brčiće, o mami koja ne nosi cipele na visoku petu i tati koji glanca cipele svako jutro, o Vinku čiji je tata otišao, ali zato ima novi mobitel, o Marku koji hoda na rukama i Lani koja može letjeti ušima. Kad se sve skupa zbroji i oduzme, ovo i nije neka priča jer nema početak i kraj, a vrhunac priče je najviša osoba u razredu. Ovo je zapravo jedna ne-priča, ovo je igra, kazalište. Pogledajte i sjajnu kritiku s Klinfo.hr -a! Postoji jedna stara pjesmica Kvarteta 4M čiji refren glasi ovako: Idem i ja. Ne, ti ne. A zašto ne? Zato jer ne. Ne znam za vas, ali mi ne prihvaćamo odgovor “Zato jer ne.”, nego ga želimo dobro ispitati.

Telefonski monolozi kriju neobičnu priču s neočekivanim obratima

Opis ponude 19. ožujka 2015. godine u Sceni Vidra s početkom u 20 h, Draškovićeva 80 Režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica Gola u kavezu i Heidi “Bobočka” fatalna Krležina literarna persona U predstavi sudjeluje konceptualni video umjetnik i skladatelj Willem Miličević Ksenija Radajeva Bobočka jedan je od najupečatljivijih ženskih likova čitave hrvatske književnosti! Ulogu Bobočke, te fatalne krležine literarne persone utjelovljuje Ecija Ojdanić, osnivačica kazališta Moruzgva i jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica. Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih lica, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca, Krleža opisuje advokate kockare, ministre u ostavci, banke u propasti, ekscentrične znanstvenike i neurotične slikare. Mračni akordi kapitalizma u kojem se ljudi koriste, a stvari vole, u kojem se pije, puši i laže, ekspresionistički su okvir za Bobočkine introspekcije. U tim se intimnim prepričavanjima razotkrivanju suptilne note Bobočkine duše zarobljene u lijepom ženskom tijelu. Neke od tih nota koje sačinjavaju Bobočkinu duhovnu i mentalnu simfoniju zvuče komično, neke tragično, neke melodramatično, neke mitski, neke povijesno, a neke zvuče kao da smo ih baš mi mislili, ali nikad ih ne bismo uspjeli tako vješto reći i osjetiti kao Ksenija Radajeva zvana Bobočka za koju svi govore da je nimfomanka što dodatno pojačava njezin prezir prema svemu malograđanskom, licemjernom i sputavajućem. Osim Ecije Ojdanić, u predstavi sudjeluje i konceptualni video umjetnik i skladatelj Willem Miličević, a režiju potpisuje Ivan Leo Lemo, redatelj Moruzgvinih uspješnica “Gola u kavezu” i “Heidi” koje već nekoliko sezona pune kazališta u zemlji, ali i u inozemstvu. Kroz 60 izvedbi “Bobočka” je postigla veliki uspjeh te smo ponosni na brojne pozive na festivale i nagrade, pa izdvajamo nekoliko: Grand prix na Festivalu monodrama u Bitoli, za predstavu „ Bobočka”, Festival Miroslav Krleža u Zagrebu, Krležini dani u Osijeku, TKT fes Tuzla, Festival Grad teatar Budva, Festival malih scena Bihać te Međunarodni festival monodrame u Moldaviji gdje su kritičari bili oduševljeni izvedbom. Pogledajte Krležinu heroinu ispričanu i pokazanu kroz tijelo i pokret današnje mlade žene, uloge odigrane tijelom i dahom Ecije Ojdanić!